Svim čitateljima mog bloga htio bi zaželiti ugodne blagdane, te mnogo sreće uspjeha i hakiranja u novoj 2007. godini!

Ha ha! Sa čime sve nečemo danas moči povezati g33kove, hmm g33kovi i kuhinja pomalo smješno zar ne?

Vjerujem da bi im to od danas mogla postati zabava, naime kad sam naletio na ovaj odličan sajt, obuzela me želja da provjerim što bi mogao pripremiti od namirnica koje su mi se nalazile u frižideru, no ipak bilo je malo prekasno za pripremanje ičega, no možda se vi odvažite i pripremite si nešto po pravom g33kovskom receptu.

Recepte možete naći na ovom linku.

Ako vas zanimaju kompjutorske mreže, a niste baš neki stručnjak za njih, ili ste tek početnik oko konfiguracija te organiziranja mreža onda je ono što vam treba NIST. NIST je skraćenica od “National Institute od Standards and Technology”. Zašto su oni tako posebni i zašto baš njih spominjem?

NIST ekipa su osmislili jedan savršen paket za linux kojime dobivate emulaciju za razno razne tipove mreža, od malih do ogromnih, tako da se time možete igrati, testirati te raditi što vas je volja sa mrežama svih veličina. Mislim da je to perfektna stvar za ljude koji vole eksperimentirati sa mrežama, i za one koji počinju sa njima, te na taj način mogu mnogo naučiti.

Eto time sam vas malo upoznao sa time što je NIST, no sad se bacam na onaj dio oko instalacije. O samoj instalaciji možete više vidjeti ovdje.
Ne želim mnogo ulaziti u detalje instalacije, jel se kuharica za samu instalaciju nalazi na linku iznad, samo ču upozoriti na neke bitne dijelove.

Prvo što je bitno kod biranja paketa kojeg ćete skinuti sa njihovog mirrora jest verzija paketa za vašu verziju kernela. Ako koristite 2.2.xx ili 2.4.xx kernele onda ćete skinuti “nistnet.2.0.12b.tar.gz“, no ako koristite 2.6.xx kernel, što vjerojatno velika večina vas i koristi onda ćete skinuti “nistnet.2.0.12c.tar.gz” paket. Eto i to je ono najbitnije gdje možete pogriješiti prilikom instalacije, daljnje upute pogledajte na već spomenutom linku. Upute za korištenje ćete takodjer naći na spomenutim stranicama.

Moram priznati da ja nisam stigao isprobati NIST, da vidim kako radi, pa ne mogu suditi o njegovoj kvaliteti, funkcionalnosti te stabilnosti. Ako se razočarate u NIST-u, nemorate brinuti nije on jedini takav alat u svijetu linuxa, postoji još jedan virtualni emulator mreža, zove se NETEM. U nekim distribucijam NETEM dolazi uobičajeno ukomponiran u kernelu, tako da sa njime također ne biste trebali imati nekih velikih poteškoća. Više o NETEM-u možete naći ovdje.

Nadam se da sam vas ovime lagano uveo u svijet emulacije kompjutorskih mreža, te da su vam ova dva alata bila od neke pomoći, ako ništa drugo barem sam vas naveo na dobar put, odnosno dao vam dobru podlogu za početak. Uživajte u kreiranju vlastitih mreža!

Ukoliko ste imali, ili imate problema sa potrganim particijama, točnije sa spašavanjem datoteka sa tih particija, onda vaše riješenje leži u ddrescue programu. Mislio sam da takve stvari za linux ne postoje, no eto prevario sam se a ujedno i iznenadio. Vrijednost ovog programa leži u tome što sa njime možete vrlo jednostavno spasiti datoteke sa potrganih particija te ih prebaciti na drugi disk. Program sam po sebi je jednostavan za korištenje a radi tako da čita sektor, te ako ga ne može pročitati nastavlja dalje gdje program dd puca, još jedna zanimljiva stvar je da ako prekinemo proces kopiranja možemo ga kasnije nastaviti sa bilo kojeg mjesta. Eto ovo je bilo ukratko o tome kako program radi i što možete od njega očekivati, više o njemu možete naći ovdje i ovdje.

Sad kad sam ukratko opisao program, sad bi bio red i da opišem ukratko i o njegovoj instalaciji.

Instalacija na debian linuxu:

U komandnoj liniji upišite:

apt-get install ddrescue

Instalacija na ubuntu linuxu:

sudo apt-get install ddrescue

Time biste trebali završiti dio oko instalacije, a dodatne konfiguracije nisu potrebne.
Sad nešto o sintaksi programa i o korištenju.
Sintaksa ddrescue-a:

dd_rescue [options] infile outfile

Kako koristiti ddrescue na oštećenom disku?
Konačno smo došli do onog praktičnog djela! Recimo da imate oštećen disk koji ima jednu particiju /dev/hdb1, i imate jedan disk sa dovoljno mjesta za pohranu podataka sa oštećenog diska /dev/hdc1.

debian:

dd_rescue /dev/hdb1 /dev/hdc1/backup.img

ubuntu:

sudo dd_rescue /dev/hdb1 /dev/hdc1/backup.img

Nakon što ste zbekapirali podatke sa oštećenog diska trebali bi provjeriti image datoteku ima li kakvih problema. To ćete učiniti na sljedeći način:

debian:

fsck -y /dev/hdc1/backup.img

ubuntu:

sudo fsck -y /dev/hdc1/backup.img

Nakon provjere image je potrebno montirati (mountati) na neko mjesto, recimo /media/backup.

debian:

mount /dev/hdc1/backup.img /media/backup

ubuntu:

sudo mount /dev/hdc1/backup.img /media/backup

Time ste montirali image na svoj disk i sad možete raditi što vas je volja, pržiti na cd, kopirati na prijenosni disk… Ako ste se ipak odlučili za vraćanje image-a na particiju diska koja radi onda to radite ovako, s time da kod vas ne mora biti hda2 particija, umjesto toga metnite particiju na kojoj imate dovoljno mjesta za image:

debian:

dd_rescue /dev/hdc1/backup.img /dev/hda2

ubuntu:

sudo dd_rescue /dev/hdc1/backup.img /dev/hda2

Eto to bi bilo ukratko o korištenju, ddrescue se može koristiti na razne načine, preko ssh, te ga možete provući kroz tar i time kompresirati image. No više o tome možete naći ovdje.

Nadam se da će vam ovo pomoći u spašavnju vaših vrijednih podataka, ako ne vama možda vašim frendovima! Uživajte!